header

Obiljezimo Svjetski dan bez mesa!

Korisnička ocjena:  / 0
Dragi prijatelji,
 
ususret proljeću, u cijelome svijetu već dvadesetosmu godinu za redom obilježava se Svjetski dan bez mesa (Meatout). Ovaj važan datum simbolizira preporod i obnovu prirode, a potiče na zdravu, etičnu i ekološku prehranu temeljenu na povrću, voću, žitaricama i mahunarkama.
 
Pozivamo Vas da se pridružite dobronamjernim pojedincima koji će u preko trideset zemalja diljem svijeta 20. ožujka pozivati svoje prijatelje, članove obitelji i zajednice u kojima žive da odbace mesne navike te istraže zdravu i suosjećajnu prehranu.
 
Svjetski dan bez mesa podsjeća na mnoge razloge za promjenu prehrambenih navika:
 
- Radi okoliša i planeta: udio stakleničkih plinova uzrokovan masovnim uzgojem stoke veći je od udjela čitavoga prometa na Zemlji. Populacija životinja na farmama proizvodi 550 tona izmeta svake sekunde te zagađuje vodu i zemlju.
 
- Radi zdravlja: Voće, povrće, sjemenke, mahunarke i žitarice su najbolji izbor za djecu i odrasle. Prehrana na biljnoj osnovi štiti od najčešćih bolesti i uzročnika smrtnosti u zapadnim zemljama kao što su bolesti srca i krvnih žila, dijabetes, pretilost i rak. Istraživanja su pokazala da vegetarijanci, a još više vegani, imaju 20% nižu stopu smrtnosti od svih oboljenja, žive dulje i rjeđe obolijevaju.
 
- Zbog gladi u svijetu: za proizvodnju mesa potrebne su goleme količine žitarica i vode, krče se prašume i koriste poljoprivredna zemljišta koja se mogu koristiti za prehranu ljudi.
 
- Radi spašavanja života: oduzimanje života drugim živim bićima i podržavanje patnje nestaju kada prestanemo kupovati meso i druge namirnice životinjskog podrijetla.
 
- Zbog kulinarskih užitaka: Veganska hrana je vrlo ukusna i otvara nove kulinarske vidike.
 
Dva dana kasnije (22. ožujka) je Svjetski dan voda koji se obilježava zbog gorućega problema vezanog uz opstanak čovječanstva, a Ujedinjeni narodi proglasili su razdoblje od 2005. do 2015. desetljećem voda. Za proizvodnju namirnica životinjskog podrijetla troše se goleme količine pitke vode i enormno zagađuju vodeni tokovi.
 
Međunarodni institut za vodu iz Stockholma (SIWI) objavio je prošle godine alarmantnu studiju u kojoj upozorava da zbog rasta svjetskoga stanovništva i sve većih suša neće biti dovoljno vode na svijetu koja bi omogućila proizvodnju mesa za prehranu devet milijarda ljudi, koliko ih se očekuje do 2050. Također, studija Instituta za mehaničko inženjerstvo u Velikoj Britaniji ističe da se prilikom proizvodnje mesa koristi od 20 do 50 puta više vode nego prilikom proizvodnje iste količine povrća, a potražnja za vodom u proizvodnji hrane mogla bi doseći od 10 do 13 bilijuna kubičnih metara do 2050. godine.  
 
Pozivamo sve da Svjetski dan bez mesa i Svjetski dan voda obilježe spremanjem jela s namirnicama biljnog podrijetla. Neka dolazak proljeća bude poticaj za prelazak na vegansku prehranu, čime će svaki pojedinac spasiti vlastito zdravlje, mnoge živote i planet koji ovisi o promjeni naših navika te će time pridonijeti vlastitoj vitalnosti i zadovoljstvu. I mali pokušaj prehrane bez mesa zbog velikih blagodati ubrzo može prerasti u konstantu i novu životnu naviku svakog pojednica, simbolizirajuću buđenje novog čovjeka u sve većoj zajednici suosjećajnih ljudi.
 
Recepti veganskih jela, peticija za uvođenje vegetarijanskih obroka u javne institucije i brojne informacije o veganskoj prehrani pronadjite na www.prijatelji-zivotinja.hr i www.vegan.hr.
 
Za tjedno dobivanje novih recepata predbilježite se na www.zeleni-ponedjeljak.com
 

Krleža o strvini kao hrani

Korisnička ocjena:  / 0
"Zašto, na primjer, prepolovljene goveđe ili praseće strvine po mesarskim izlozima ne djeluju s podražajem na bljuvanje ili s pobunom crijeva? One krvave, ranjave krpetine životinjskog mesa nesumnjiv su dokaz odvratnog, upravo podlog ubojstva, ali taj kriminalni prerez svinjske utrobe u kobasičarskom izlogu ima svoj kakav-takav, više-manje danas još ipak relativno stvaran i mesožderskim prilikama uslovljen smisao: pravom, nepatvorenom, mesožderu takav je prerez masne i raskrvarene svinje lijep jer se prije svega može pojesti." (1938)

Miroslav Krleža (1893-1981)

Juha od šampinjona

Korisnička ocjena:  / 0

Juha od šampinjona


Sastojci: 20 dag šampinjona, 1 mrkva, 1 peršin, 1 glavica luka, ulje, sol, papar, 1 žlica brašna, peršinovo lišće
Priprema: Usitniti mrkvu, peršin i luk te kuhati u litri vode. Posebno pirjati (na ulju s malo vode) očišćene i sitno izrezane šampinjone. Dodati žlicu brašna, sol i papar po ukusu, pa naliti vodu u kojoj se kuhalo ulje. Pustiti da se kuha još desetak minuta. Na kraju dodati usitnjeno peršinovo lišće.

 

Izvor: Prijatelji životinja

Salata od tikve, cikle i slanutka

Korisnička ocjena:  / 0

Salata od tikve, cikle i slanutka

Sastojci: 1 butternut tikva, 500 g cikle, konzerva slanutka, šaka rikole/radiča/endivije, maslinovo ulje, 5 sušenih rajčica, vinski ocat, aceto balsamico, 1 češanj češnjaka, malo šećera, sol, papar, čili, sjemenke korijandra
Priprema: Oguliti butternut tikvu, raspoloviti je i očistiti sjemenke. Zatim je narezati na četvrtine i staviti u lim za pečenje. Premazati je s malo maslinovog ulja i posuti mješavinom soli, papra, čilija i sjemenki korijandra koje ste istukli u mužaru. Peći na 190°C oko pola sata. Ostaviti da se ohladi. Ciklu kuhati oko sat vremena na laganoj vatri, pa je ohladiti, oguliti i narezati na manje komade. Pomiješati kockice tikve i cikle, pa dodati slanutak i rikolu/radič/endiviju. Sve zaliti dresingom od sušenih rajčica koje treba lagano zagrijati u octu i ohladiti, pa im onda dodati aceto, maslinovo ulje, usitnjeni češnjak i malo šećera, te sve izmiksati štapnim mikserom tako da bude sasvim usitnjeno. Promiješati salatu i poslužiti.

 

Izvor: Prijatelji životinja

Veganske krafne

Korisnička ocjena:  / 0

Veganske krafne

Sastojci: 1 kg bijelog brašna, 1 paketić praška za pecivo, 10 dag šećera, 50 g margarina izrezanog na tanke listiće, 3 dl sojinog mlijeka, 4 g svježega kvasca, 1 vanilin šećer, prstohvat soli, cimet, marmelada po želji
Priprema: Prosijati brašno i prašak za pecivo. U sredini brašna napraviti rupicu u koju dodati šećer, mlijeko s dignutim kvascem i prstohvat soli. Sve lagano izmiješati. Izrezani margarin rasporediti po tijestu te izraditi tijesto dok ne postane elastično. Tijesto pokriti krpom i ostaviti na toplom da se digne. Zatim ga razvaljati na debljinu jednog centimetra. Čašom ili okruglim oblikom izrezati pokladnice i opet ih ostaviti stajati dvadesetak minuta. Pržiti ih lagano u posudi s poklopcem i dosta ulja. Prvo ih pržiti s jedne strane, pokrivene, a kada ih okrenete na drugu stranu, posudu ostaviti otkrivenu. Vaditi ih šupljikavom žlicom i stavljati na upijajući papir, a potom ih uvaljati u mješavinu brašna i cimeta. Marmeladu uštrcati štrcaljkom za kolače.

Joomla templates by a4joomla